O Korčuli
        + povijest
        + mjesta
        + karta

Apartmani
Ponuda
Kontakt
Home






++  O   K o r č u l i    >>  m j e s t a    >>  opširnije


LUMBARDA

         Općina s nešto više od 1000 žitelja udaljena je šest kilometara (istočno) od Korčule. Rasprostrla se uz obalu malih uvala i po okolnim brežuljcima, a okružuju je prostrana pjeskovita polja vinograda. Do Lumbarde se stiže dobrom, asfaltiranom cestom koja prolazi slikovitim krajolikom borove šume i maslinika. Ovdje je u III. st. prije Krista osnovana grčka (helenistička) poljoprivredna naseobina iz koje potječe Psefizma te Gnathia vaze iz grobova (sada u Gradskom muzeju). Rimska villa rustica (seosko imanje) bilo je u polju sa sjeveroistočne strane današnjeg naselja u blizini obale tzv. Bilin žala. Od 16. stoljeća imućni Korčulani, zemljoposjednici gradili su u Lumbardi na odabranim mjestima utvrđene ljetnikovce kaštele, neki od njih su do danas dobro očuvani i nastanjeni: kašteli Nobilo, Milina, Kršinić i dr.

         Na brežuljku sred starog dijela naselja Veloj glavici nalazi se trobrodna župna crkva sv. Roka, a u mjestu je nekoliko manjih starih kapela: sv. Bartul, sv. Petar, Mala Gospa. Okružena vinogradima ističe se crkvica sv. Križa iz 1774. godine pred kojom je karakteristični trijem. Žitelji Lumbarde bavili su se stoljećima poljoprivredom, najviše vinogradarstvom, zatim ribarstvom i kamenoklesarskim zanatom. Ovdje je rođeno nekoliko istaknutih suvremenih hrvatskih umjetnika, kipara i slikara: Ivo Lozica (1910. - 1943.), Lujo Lozica (1934.), Stipe Nobilo (1945.), a najznačajniji je Frano Kršinić (1897. - 1981.). Njegovo je djelo brončani spomenik Palima u II. svjetskom ratu u središtu mjesta te brončani reljef Ribari na zgradi hotela. Nedaleko je kuća-atelijer i zbirka lokalnog kipara, amatera, seljaka Ivana jurjevića-Knezct (1920.) s njegovim radovima u kamenu i drvu. Danas se mjesno stanovništo osim poljoprivrede bavi i turizmom: uz hotele je nekoliko kampova i mnogo privatnih pansiona, ugostiteljskih radnji, trgovina, a također i manja marina. U Lumbardi djeluje kulturno umjetničko društvo Ivo Lozica koje njeguje glazbu, pjevanje, folklor i dramski amaterizam.

ŽRNOVO

         Mjesto danas broji više od 1000 žitelja, a isprave ga spominju u ranom srednjem vijeku. Od Korčule je udaljeno širokom asfaltiranom cestom 4 kilometra. Ona prolazi sredinom naselja smještenog po okolnim brežuljcima, a čini ga nekoliko zaseoka: Prvo Selo, Kampuš, Postrana i Brdo. Uza stare kamene kuće s trijemom i popločanim dvorištem su male staje građene u suhozidu, a pokrivene kamenim pločama. Tu je i nekoliko ljetnikovaca kaštela korčulanskog plemstva i posjednika. Podalje od središta naselja i ceste na stjenovitoj uzvisini okružena borovima, nalazi se župna crkva sv. Martina iz 14. stoljeća pregrađena u novije vrijeme.

         U zaseoku Postrani na padini brežuljka crkva je sv. Roka, pred njom popločani trg na kojemu rastu stara stabla "Koštili". Tu se tradicionalno održava mačevalačka igra Moštra. Udaljeno od naselja je i groblje s crkvom su Vida iz 13. stoljeća, a u mjestu je još neokoliko malih, starih kapela. Kaštel Baničević poznate plemićke obitelji u Postrani dobro je očuvan. Na pročelju je ploča s grbom i latinskim natpisom, o najistaknutijem članu te obitelji Jakovu koji je živio u 16. stoljeću i bio poznati europski humanist.

         Stanovnici Žrnova u prošlosti su se bavili poljoprivredom (vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo) te kamenoklesarstvom. Sada su mnogi zaposleni u građevinarstvu i turizmu. U obližnjim uvalama (sjeverna obala) Banji, Medvidnjaku, Vrbovici niz je obiteljskih suvremeno uređenih pansiona i kampova uza samo more.

         U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo Misnice koje njeguje dramski amaterizam i folklor, a Bratska sloga prvenstveno se bavi mjesnim tradicijama i folklorom. U Žrnovu su rođeni i suvremeni hrvatski umjetnici slikari i kipari (Radoslav Duhović, kipar, Nikola Skokandić, grafičar, Ante Radovanović, Frano Cebalo, Abel Brčić, slikari) a svakako najistaknutiji je veliki hrvatski književnik akademik Petar Segedin.

RAČIŠĆE

         U ovo mjesto s oko 600 žitelja stiže se asfaltiranom cestom koja se od Korčule pruža morskom obalom prema zapadu uz obližnje uvale: Me-dvidnjak, Banju, Vrbovicu i Kneza gdje su plaže, kampovi, kuće za odmor. U malom, nekada ribarskom mjestu Kneza nađeni su tragovi rimskog mozaika, a u Banji rimskih građevina.

         Na kraju ove 12 kilometara duge ceste u zaklonjenoj je većoj uvali Račišće, mjesto osnovano u 17. stoljeću kad se ovamo doseljavaju izbjeglice pred Turcima iz Hercegovine i Makarskog primorja. U prošlosti stanovništvo se bavilo ribarenjem, stočarstvom, poljoprivredom, te pomorstvom. Danas su uglavnom pomorci. Crkva Bogorodice je iz 1682. godine, pred njom je mala loža. Sadašnja župna crkva su Nikole građena je krajem 19. stoljeća

PUPNAT

         Mjesto s oko 600 stanovnika udaljeno 13 kilometara od Korčule. Cesta se od Zrnova vijugavo uspinje sredinom otoka do male doline između okolnih padina gdje se ugnijezdilo ovo malo i skromno naselje. Njegovi stanovnici su bili poljoprivrednici i stočari, pa im je to i danas jedan od izvora privređivanja, premda mnogi rade u građevinarstvu, turizmu i sl.

         U sredini mjesta je crkva Gospe od sniga obnovljena i pregrađena nekoliko puta. U blizini, na groblju je crkva sv. Jurja iz 15. stoljeća, a u okolini nekoliko oronulih starih kapela. Produžujući od Pupnata nova otočna cesta uspinje se dosta visoko, pa se s nje pruža lijepi pogled na veliki dio južne otočne obale, posebno na Pupnatsku luku s bujnim predjelima borove šume, a na pučini se naziru otoci Lastovo i Mljet. Sa stare ceste koja vijuga po obroncima južne obale otoka panorama je još ljepša, a pješaci se mogu stazama spustiti do mora i spomenute luke.

ČARA

         Ovo tipično staro naselje vinogradara s oko 700 žitelja udaljeno od Korčule cestom 25 km nalazi se uz glavnu otočnu prometnicu. Izgrađno je na južnoj padini brijega podno kojega se prostire veliko, plodno polje s vinogradima. Tu se uzgaja posebna vrsta grožđa Pošip. U mjestu je i vinarski podrum gdje se proizvodi istoimeno glasovito vino. U središtu naselja uz cestu stoji župna crkva sv. Petra iz 15. stoljeća, višekratno pregrađena, a njezin zvonik je završen osamdesetih godina 20. stoljeća. Na glavnom oltaru je slika Krist se pokazuje apostolima djelo istaknutog venecijanskog renesansnog umjetnika Jacopa Bassana s kraja 16. stoljeća.

         Na malom popločanom trgu pred crkvom raste višestoljetni veliki čempres. Na glavnom oltaru crkve je slika Krist se pokazuje učenicima djelo istaknutog venecijanskog renesansnog slikara Jacopa Bassana s kraja 16. st. Kao i u ostalim naseljima otoka i ovdje u obližnjoj morskoj uvali Zavalatici bili su utvrđeni ljetnikovci korčulanskih posjednika i plemića. U polju sred vinograda je mjesno staro i novo groblje sa zavjetnom crkvom Gospe Carskog polja iz 14. stoljeća koja je sadašnji oblik dobila u baroku. Na njezinom oltaru je predela s reljefnim prizorima iz života Bogorodice. Te kasnogotičke alabasterne (nekada obojene) reljefe engleskog podrijetla - radionica Nothinghem iz 15. stoljećavpo tradiciji je u nedaleku uvalu Cavića luku naplavilo more, a postoji i legenda o njihovu čudesnom dolasku u Caru. Crkva je središnje hodočasničko svetište otoka Korčule: na blagdan sv. Jakova 25. srpnja ovdje je velika svečanost kad se na zavjetnoj procesiji koja obilazi cijelo Carsko polje nosi lik Bogorodice s oltara, a prati je mnoštvo puka s cijelog otoka.

         U Čari djeluje kulturno-umjetničko društvo Braća Crnomiri, ime je dobilo po legendarnoj braći koja su se nekada davno hrabro borila za prava kmetova protiv mletačkog plemstva i kneza. Stanovništvo se osim poljoprivredom bavi turizmom. U obližnjoj južnoj uvali Zavalatici (2 kilometra lijepom cestom) niz je obiteljskih suvremeno opremljenih pansiona izdignutih neposredno uz obalu.

SMOKVICA

         U ovoj maloj općini živi nešto više od 1000 stanovnika, a do nje se stiže otočnom cestom (od Korčule je udaljena 29 kilometara). Naselje je podignuto na južnoj padini brijega uz velika prostrana polja vinograda gdje se uzgaja loza "pošip". Tu je suvremena vinarija za proizvodnju i flaširanje istoimenog glasovitog vina. Velika neoromanička crkva Gospina očišćenja izgrađena je 1920. godine prema nacrtima O. Ivekovića na mjestu starije crkve. Uz nju je barokna ložu sa svih strana okružena stupovima. U mjestu je bilo nekoliko plemićkih ljetnikovaca kaštela, a u blizini je i nekoliko skromnih, rano-srednjovjekovnih crkvica.

         U mjestu djeluje kulturno-umjetničko društvo Ante Čefera njegujući glazbu i lokalni folklor Kurnpaniju. Pobočnom cestom prema jugu stiže se do dviju uvala obraslih borovima, u većoj Brni je hotel, niz novopodignutih malih pansiona i kuća za odmor, a u susjednoj htrugi ljekovito blato za liječenje reumatskih tegoba. Produžetkom ceste uz južnu obalu prema zapadu prolazi se uz turističko-apartmansko naselje Prišćapac s lijepim plažama, zatim uz uvale Prižba i Gršćica gdje se osim hotela u borovoj šumi nalaze brojni obiteljski pansioni i kuće. Odavde se cesta u-spinje prema sjeveru i unutrašnjosti otoka do velikog mjesta Blata.

BLATO

         Općinsko mjesto ima oko 4000 stanovnika, a do njega se stiže i glavnom otočnom cestom iz Smokvice koja prolazi šumovitim predjelima sredinom otoka. Naselje je sagrađeno amfiteatralno na nekoliko brežuljaka uokolo središnje, manje doline. Njime se pruža duga aleja lipovih stabala nazvana Zlinja uz koju se nalaze u novije vrijeme podignute javne zgrade: škola, hotel, banke, trgovine, Općina, Dom zdravlja i dr.

U starom središtu, južno od Zlinja na većem popločanom trgu je trobrodna župna crkva Svih Svetih. Isprave je spominju u ranom srednjem vijeku, no kasnije je nekoliko puta pregrađena, a sadašnji izgled i zvonik uz nju potječu iz 17. - 18. stoljeća, odnosno baroka.

         Na glavnom je oltaru slika venecijanskog umjetnika Girolama Da Santa Crocea: Svi Sveti iz 1540. godine. Uz oltar stoje dragocjena kasnorenesansna rezbarena korska sjedala, a u sjevernoj lađi raskošno rezbareni veliki okvir oltarne slike iz kasnog 16. stoljeća. Južnoj lađi je u 18. stoljeću dodana kapela sv. Vincence, mučenice s bogato ukrašenim mramornim oltarom, njezinim moćnikom te liturgijskim srebrnim ukrasom. Blagdan ove svetice slavi se 28. travnja, a to je i dan općine Blato. Velika procesija obilazi cijelo mjesto, a na trgu pred crkvom izvodi se svečana Kumpanija. U zgradi do crkve uređena je zbirka umjetnina, dragocjenosti, isprava, arheoloških nalaza vezanih za prošlost Blata, posebno ove crkve. Na trgu pred crkvom je barokna otvorena loža na stupovima, sagrađena 1700. godine.

         U mjestu i okolici veliki je broj malih crkava i kapela. Najstarija je Sv. Kuzme i Damjana iz 6. stoljeća (starokršćanska), zatim Sv. Marija u polju, Sv. Martin i dr. Uz nove u Blatu ima mnogo starih kuća s popločanim dvorištima, odrinama i gospodarskim zgradama. I ovdje je bilo kaštelu korčulanskog plemstva, a ističe se barokni ljetnikovac kaštel Arneri usred mjesta. On je predviđen za smještaj zavičajnog muzeja sa zbirkama arheologije, povijesti, etnografije. Stanovnici Blata nekada su se najviše bavili poljoprivredom i zanatstvom, danas sve više turizmom i drugim granama gospodarstva a imaju i nekoliko manjih industrijskih pogona: Radež, Trikop i dr.

         Vrlo je aktivno Viteško udruženje Kumpanija koje uz istoimenu mačevalačku igru njeguje folklor, pjesmu i dr. I kulturno-umjetničko društvo Petar Milat njeguje glazbu i folklor, a tu su zatim klape, puhačke glazbe i dr. Asfaltiranom cestom prema sjevernoj obali prolazi se uza staro i novo groblje i stiže u veću luku Prigradiću, gdje je uz hotel nekoliko ljetnikovaca i malih pansiona uz more, a nedaleko su ugodne plaže. Iz Blata potječe niz suvremenih hrvatskih likovnih stvaratelja, kulturnih djelatnika, znastvenika, glazbenika.

VELA LUKA

         Ovo najveće mjesto na otoku, općina s gotovo 5000 stanovnika udaljeno je od Korčule 42 kilometra otočnom cestom koja tu i završava. Mjesto se razvilo početkom 19. stoljeća u dubokoj, zaštićenoj uvali. Uza stambene kuće tu je nekoliko hotela te lječilište za reumatske bolesti i rehabilitaciju Kalos. Stanovnici se bave poljoprivredom, ribarstvom, turizmom, a u mjestu je i brodogradilište Greben, tvornica ribljih prerađevina Jadranka i drugi manji industrijski i gospodarski pogoni. Kulturni centar smješten u obnovljenoj baroknoj zgradi, starom ljetnikovcu Kaštelu posjeduje vrijednu arheološku zbirku pretpovijesti iz obližnjeg neolitskog nalazišta Vele špilje, te rimskih lokaliteta u okolini mjesta. Osim toga ovdje je i zbirka suvremene umjetnosti: slika, grafika, skulptura domaćih i svjetskih umjetnika darovanih Veloj Luci sedamdesetih godina. U velikoj privatnoj izložbenoj Galeriji Anke Prizmić-Šege otvorenoj 1983. godine nalaze se brojne skulpture i slike ove umjetnice rođene Velolučanke. Župna crkva su Josipa klasicistička je građevina završena 1848. Postaje križnogputa ~ 15 manjih reljefa izradila je Anka Prizmić.

         Kapela sv. Vicenza je iz 1589. godine višekratno pregrađivana, u njoj je poprsje Don Iva Oreba svećenika koji je u 20. stoljeću mnogo učinio na kulturnom razvitku ovog mjesta, djelo Anke Prizmić. U vrtu kapelice je brončana Pieta iste autorice. Kulturno umjetničko društvo Hum njeguje glazbu i folklor, te zborno pjevanje. No, u mjestu je niz pjevačkih klapa, najpoznatije su Ošjak i Greben koje visokom umjetničkom razinom postižu uspjehe na koncertima u Hrvatskoj i inozemstvu. U okolini Vele Luke su brojne uvale prikladne za kupanje, a posebno je privlačan šumoviti obližnji otočić Ošjak.


Zahvaljujem Turističkoj zajednici grada Korčule koja je dozvolila korištenje njihovog teksta o opisu otoka, grada Korčule i okolnih mjesta.