O Korčuli
        + povijest
        + mjesta
        + karta

Apartmani
Ponuda
Kontakt
Home






++  O   K o r č u l i    >>  k a r t a


Zemljopisni položaj :
Vela Luka Blato Smokvice Čara Pupnat Žrnovo Račišće Lumbarda
         Srednjodalmatinski otok Korčula pruža se usporedno s nedalekim kopnom, smjerom zapad-istok. Dug je 46, 8 km, prosječne Širine 5,3 do 7,8 km, zaprema površinu od 270 km' i po veličini je šesti otok na Jadranskom moru. Od poluotoka Pelješca dijeli ga Pelješki kanal, a među njima je najmanja udaljenost 1270 m.

          Otok je građen od vapnenca i dolomitskog nepropusnog tla, te mjestimice zadržava oborinske vode u lokvama, a vapnenački dijelovi ispresijecani su procjepima, jamama i škarpama.

          Sredinom otoka pružaju se polja i omanji doci s plitkom plodnom zemljom crvenicom (terra nosa), ponegdje ima pijeska (Lumbarda) ili pjeskovite ilovače (Blatsko polje). Reljef je usklađen sa sastavom tla: 90% otoka je brdovito ali brežuljci ne prelaze visinu nekoliko stotina metara. Najviši vrh Klupca -568 m, smješten je gotovo u središtu otoka između sela Pupnata i Čare, zatim Gradina -554 m, Kom -510 m, Hum -377 m.

          Otočna obala duga je 182 km, a obala obližnjih otočića daljnjih 54 km. Otok je razveden nizom zaljeva i uvala. Sjeverna mu je obala razmjerno niska, lako pristupačna te ima nekoliko prirodnih od juga i istočnjaka zaštićenih luka: Korčula, Banja, Račišće, Vrbovica, Babina, Prigradica. Južna obala je razvedenija, ali mjestimice strma: tu su ponegdje stijene visoke i do 30 m nad morem, ima dosta sidrišta i uvala zaklonjenih od bure, ali izloženih jugu: Zavalatica, Rasohatica, Orlanduša, Pavja luka, Pupnatska luka, Prižba, Grščica i dr., a Brna je zaklonjena i od juga. Najveća, najbolje zaštićena uvala je Vela Luka na krajnjem zapadnom dijelu otoka.

Klima :Klimatski uvjeti

         Klima na otoku je vrlo blaga, mediteranskog obilježja. Srednje temperature su razmjerno visoke: godišnja je 16,8° C, u najhladnijem mjesecu siječnju 9,1° C, a najtoplijem srpnju 26,9° C. Dnevne i godišnje razlike temperature su male, Stoje vrlo povoljno za poljoprivredu i turizam. Broj godišnjih sunčanih sati je visok, čak2700. Kiše su rijetke, oko 41 dan tijekom godine i to najviše u jesen i zimi, dok u kasno proljeće prevladava suša s rijetkim, kratkotrajnim olujama. Snijeg rijetko padne, najprije u selu Pupnatu i vrhovima oko njega, ali se brzo topi, jer se temperatura rijetko spušta ispod 0° C.

         U Pelješkom kanalu je gotovo uvijek vjetrovito, ljeti puše pretežno osvježavajući zapadnjak - maestral, pogodan za jedrenje; zimi jugoistočnjak-jugo, sjeveroistočnjak-hladna bura ili snažni sjeverac-tremuntana.

         Morske struje u Pelješkom kanalu su dosta slabe, pojačavaju jedino s jugom. Prosječna temperatura površine mora u ožujku je 12,9° C, more je najtoplije ljeti, u srpnju i kolovozu te rujnu kad je prosjek 22,3 "C. Plime i oseke su blage, razlika između niske i visoke vode je oko 50 cm.


Zahvaljujem Turističkoj zajednici grada Korčule koja je dozvolila korištenje njihovog teksta o opisu otoka, grada Korčule i okolnih mjesta.